Predstavljanje rezultata / Foto: FoNet/MC

“Građani više veruju Vučiću nego institucijama”

Da je korupcija veoma rasprostranjena u Srbiji smatra 57 odsto građana, ali je malo njih spremno da je prijavi, pokazalo je istraživanje percepcije građana o borbi protiv korupcije, sprovedeno u okviru USAID-ovog Projekta za odgovornu vlast.

Kako navodi Radio Slobodna Evropa, razlog za malu spremnost da se korupcija prijavi je, prema rezultatima istraživanja, to što mnogi građani ne veruju da bi se time bilo šta promenilo. Institucijama građani ne daju visoku ocenu kada je u pitanju borba protiv korupcije, a upitani o tome ko je toj borbi najposvećeniji, veći procenat je naveo predsednika države Aleksandra Vučića nego za to nadležne institucije. Kao najrasprostranjeniji oblik korupcije građani su naveli nepotizam, a najčešće su je, kako su rekli, susreli u zdravstvu. Kao način da se ova negativna pojava suzbije, građani su predložili strože, pre svega visoke zatvorske kazne, ali i bolju zakonsku zaštitu uzbunjivača. Veliki broj građana Srbije, njih 47 odsto, reklo je da se država kreće u lošem pravcu kada je u pitanju problem korupcije, koju, kako su rekli, percipiraju na visokom ili na veoma visokom nivou. Ovom podatku dodatnu težinu daje činjenica, na koju je ukazao programski direktor Centra za slobodne izbore i demokratiju (CeSID) Ivo Čolović, da većinu onih koji su takvu ocenu izneli čine mladi, visokoobrazovani ljudi. Predstavnik CESID-a, organizacije koja je sprovela ovo istraživanje, ukazao je i da su korupciju, među brojnim ekonomskim problemima sa kojima se država suočava, građani stavili na treće mesto, uz 12 odsto onih koji je smatraju najvećim problemom Srbije. Programski direktor “Transparentnosti Srbija” Nemanja Nenadić ukazao je da prijavljeni slučajevi korupcije često ostaju neispitani, da se smanjio broj osuđenih lica za korupciju, a da najveći broj prijava ni ne stigne do suda. “Ono što je vrlo primetno u vezi sa razlozima zašto ljudi ne prijavljuju korupciju jeste to da se veoma povećao broj ljudi koji ne prijavljuju korupciju zbog toga što su uvereni da se ništa ne bi dogodilo, da ništa ne bi bilo promenjeno ukoliko bi tu prijavu podneli”, rekao je Nenadić. On je naglasio da se borba protiv korupcije u Srbiji prevashodno posmatra u kontekstu evropskih integracija zemlje, ističući da borba protiv te negativne pojave treba da se vodi bez obzira na put ka EU. “Sama činjenica da se ne donosi nova Strategija za borbu protiv korupcije kao nacionalni dokument, već da se vezujemo samo za akcioni plan u poglavlju 23 za pristupanje EU, šalje pogrešnu poruku građanima”, naveo je Nenadić. Direktorka Kancelarije USAID za demokratski i ekonomski razvoj Lora Pavlović istakla je da korupcija predstavlja pretnju po stabilnost i bezbednost svake zemlje i da ima razarajući uticaj na pružanje osnovnih usluga građanima, ekonomski razvoj zemlje i na poverenje građana u institucije. Kako je navela, preporuka je da se unapredi pristup informacijama od javnog značaja, da se ojača nadzorna uloge nezavisnih institucija, kao i oblast medijskih sloboda.