Foto: FoNet, Zoran Mrđa

Šabić: Neodgovoran odnos prema zaštiti ličnih podataka

Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Rodoljub Šabić juče je povodom sedam godina od usvajanja Strategije zaštite podataka o ličnosti, ocenio da je odnos prema sprovođenju te strategije “žalosna ilustracija generalno neodgovornog odnosa države prema stanju u važnoj oblasti ljudskih prava”.

U saopštenju poverenik je podsetio da je Vlada Srbije usvajajući Strategiju utvrdila da će “Akcioni plan za sprovođenje Strategije, s definisanim aktivnostima, očekivanim efektima, nosiocima konkretnih zadataka i rokovima za izvršenje zadataka, doneti u roku od 90 dana od dana objavljivanja”. Istom prilikom Vlada je utvrdila i da će “formirati posebno radno telo koje će nadzirati obezbeđenje uslova i sprovođenje Strategije i Akcionog plana, vršiti koordinaciju državnih organa u cilju efikasnog funkcionisanja sistema zaštite podataka o ličnosti, izveštavati nadležne organe o sprovođenju Strategije i uočenim problemima pri njenoj realizaciji i inicirati izmenu Strategije, u skladu s novonastalim potrebama ili uočenim nedostacima”. Šabić je napomenuo da Srbija ni posle sedam godina nema Akcioni plan, ni “posebno radno telo”, ali da zato “ima” izostanak niza neophodnih i normativnih akata i aktivnosti. Prema njegovim rečima, neshvatljivo neodgovoran odnos ilustruje činjenica da Vlada više od osam godina kasni sa donošenjem Uredbe o zaštiti naročito osetljivih podataka, u odnosu na rok utvrđen Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Poverenik je ukazao i da se pet godina “radi” na pripremi Predloga novog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, bez ikakvog rezultata i da nije pomoglo čak ni to što je pre skoro tri godine stavio Vladi na raspolaganje kompletan Model novog zakona, ni što je to nedavno učinio ponovo sa novim Modelom usklađenim sa, u međuvremenu usvojenom, Generalnom uredbom EU o zaštiti podataka o ličnosti.

On je dodao da se državne aktivnosti u ovoj oblasti u najvećoj meri svode na aktivnosti poverenika. Iako su njegove aktivnosti sve brojnije (broj predmeta poverenika u oblasti zaštite podataka o ličnosti uvećan, od 83 u 2009. do oko 2.500 u 2016) one ne mogu da nadomeste ono što bi morali da urade nadležna ministarstva, Vlada i Skupština, rekao je poverenik, dodajući da će nastaviti da štiti prava građana.