Rodoljub Šabić / Foto: FoNet, Aleksandar Levajković

Postupak nadzora i krivične prijave zbog odavanja podataka o Živkoviću

Dan nakon što je šef poslaničkog kluba SNS-a Aleksandar Martinović izneo detaljne lične podatke iz vojne evidencije o lideru Nove stranke, Zoran Živković je najavio da će podneti krivične prijave protiv odgovornih lica u ministarstvima odbrane i unutrašnjih poslova.

Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti naredio je pokretanje postupka nadzora u ovim ministarstvima, jer su u skupštinskoj debati korišćeni podaci o ličnosti iz službene dokumentacije tih ministarstava.

”Veoma je zabrinjavajuće to da, u brojnim situacijama u kojima je dolazilo do teških povreda prava na zaštitu podataka o ličnosti koja su izazivala, najblaže rečeno, sumnju u izvršenje krivičnog dela, tužilaštva nisu nalazila za shodno da reaguju na bar približno adekvatan način, često čak ni uopšte”, navodi se u saopštenju poverenika Šabića.

Dok ministar odbrane Zoran Đorđević najavljuje formiranje komisije za ispitivanje navoda o zloupotrebi ličnih podataka, poslanica Marinika Tepić zatražila je da se po hitnom postupku istraži “protivzakonito” delo odavanja ličnih podataka. ”Hoću da mi se odgovori da li je to urađeno po zakonu jer ako jeste hoću da se i meni dostave podaci iz vojnog odseka, a koji se tiču služenja vojnog roka Aleksandra Vulina ”, kazala je Tepićeva.

Podsetimo, Martinović je tokom skupštinske rasprave izjavio da su ga zvali iz Niša i ”poslali faks” sa obaveštenjem da Zoran Živković nije bio sposoban za služenje vojnog roka. ”Zdravstveno stanje ne može biti gore, stanje najtežih poremećaja funkcija, ali zato čovek ima pištolj. Molim vas, gospodine Stefanoviću i vas gospodine Vulin, da se malo pozabavite ovim slučajem”, kazao je Martinović u skupštinskoj raspravi.

Služba Poverenika za zaštitu podataka o ličnosti je, kako piše CINS, od januara 2009. do 15. juna 2017. godine sudovima širom Srbije podnela 159 prekršajnih prijava zbog neodgovornog ponašanja prema ličnim podacima građana. Četvrtina prijava – ukupno 40 – nije procesuirana do kraja jer su postupci zastareli.