“Ovo je politički trenutak za osnivanje REKOM-a”

Da bi Regionalna komisija za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava na području bivše Jugoslavije (REKOM) bila osnovana i da bi okončala svoju misiju do kraja 2025. neophodna je politička volja lidera postjugoslovenskih zemalja.

Ovo je rečeno juče na konferenciji Koalicije za REKOM, koja će, kako je istaknuto, biti usmerena na jačanje regionalne mreže civilnog društva za pomirenje, istraživanje ljudskih gubitaka u ratovima devedesetih, kao i na pridobijanje svih lidera postjugoslovenskih zemalja da tokom jula na samitu u okviru Berlinskog procesa u Londonu, a najkasnije do kraja naredne godine, potpišu Deklaraciju o osnivanju REKOM-a i time otpočnu proces osnivanja ove komisije. Kako je naglašeno, ukoliko koraci predviđeni Mapom puta, čiji je preduslov da lideri postjugoslovenskih zemalja dokažu svoju posvećenost pomirenju u regionu, budu ostvareni u predviđenim rokovima, REKOM može biti osnovan već u junu 2020, otpočeti rad u aprilu 2022, a svoju misiju okončati do kraja 2025. godine, koja je navedena i u novoj Strategiji EU za Zapadni Balkan. Koordinatorka ovog projekta Nataša Kandić istakla je da je osnivanje Komisije jedan od indikatora u procesu pomirenja, navodeći da su do sada četiri lidera postjugoslovenskih država (Srbija, Makedonija, Crna Gora i Kosovo, kao i bošnjački član Predstavništva BiH) podržali osnivanje REKOM-a. Ona smatra da je sada dobar politički trenutak za potpisivanje Deklaracije i da će do toga doći ako ne u julu, onda ubrzo posle samita u Londonu. Ana Marjanović Rudan, takođe iz REKOM-a, predstavila je Mapu puta, navodeći da je sve teže utvrditi činjenice o zločinima, zbog čega je važno što pre osnovati ovu komisiju. Vesna Teršelič iz zagrebačke “Documente” istakla je da Hrvatska od 2013, kada je postala članica EU, ima sve manje političke volje da se bavi suočavanjem s prošlošću, pitanjima nestalih, pa i REKOM-om. Daliborka Uljarević iz crnogorskog Centra za građansko obrazovanje navela je da će Koalicija raditi na jačanju mreže civilnog društva kako bi se proces suočavanja s prošlošću vratio u fokus, što je, prema njenim rečima, neprijatna tema za političare.

Inače, grupa organizacija civilnog društva s područja bivše SFRJ još od 2006. razvija mrežu za podršku domaćim suđenjima za ratne zločine i za zajedničko utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i žrtvama u vezi sa ratom. Zato je 2008. stvorena Koalicija za REKOM, koja okuplja više od 2.200 organizacija i pojedinaca, a takođe, više od 580.000 građana iz svih postjugoslovenskih zemalja svojim potpisom podržalo je inicijativu za osnivanje REKOM-a.