Foto: Istinomer, Zoran Drekalović

Srbija u Briselu otvorila još jedno poglavlje u pregovorima s EU

Srbija je na jučerašnjoj Međuvladinoj konferenciji u Briselu otvorila još jedno poglavlje u pristupnim pregovorima – Poglavlje 9, o finansijskim uslugama.

Kako se podseća, za deset godina pregovaranja, Srbija je otvorila 17 poglavlja, a dva su odmah po otvaranju i privremeno zatvorena – Poglavlje 25 (Nauka i istraživanje) i Poglavlje 26 (Obrazovanje i kultura). Pregovori o pristupanju Srbije sa EU formalno su otvoreni Međuvladinom konferencijom 21. januara 2014. Inače, Poglavlje 9 reguliše finansijski sistem,”krvotok svake države”. Napominje se da je oblast izuzetno važna za sve učesnike finansijskog sistema i treba da donese niže kamate i bolje uslove kreditiranja. Na konferenciji je potpisan i Instrument pretpristupne pomoći (IPA) za 2018. godinu u iznosu od 179,1 milion evra. Ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović ocenila je da je bilo elemenata za odluku o otvaranju najmanje dva poglavlja. Naglasila je da se radi o poglavlju važnom za ekonomske reforme i da će rezultat biti “stabilniji finansijski sistem Srbije, u interesu finansijskih institucija, investitora i, pre svega, građana”.

A evropska poslanica Tanja Fajon u intervjuu za “European Western Balkans” izjavila je da je i otvaranje jednog poglavlja uspeh. “Celi proces proširenja ne ide takvom brzinom kao što bismo mi očekivali i želeli. Zbog toga otvaranje jednog poglavlja neki bi rekli da nije dovoljno, a s druge strane 17 poglavlja koja su nekako otvorena, zatvorena, najviše je što je neka zemlja u regionu uradila”, rekla je Fajon. Dodala je da proširenje nije tačka broj jedan na agendi, ali da je ovo “za Srbiju sigurno uspeh”. Komentarišući navod iz Izveštaja Evropske komisije, da bi Srbija mogla ući u EU 2025. Fajon je rekla: “Teško u ovoj situaciji, nije nemoguće, ali to bi značilo da bi Srbija trebalo da zatvori sva poglavlja 2023.” Odgovarajući na pitanje da li Brisel deli odgovornost što se jedna zemlja koja pregovara o članstvu u EU, kvalifikuje kao “zarobljena država”, što je ocena iz Izveštaja o napretku, ona je rekla da je to situacija koja postoji u Srbiji, o čemu pišu mediji i govori opozicija. “Volela bih da vidim snažniju opoziciju u Srbiji, više demokratije i slobode medija. Bili smo kritični prema vlasti Srbije, s druge strane svesni smo da je Srbija veoma važan akter u regionu za stabilnost i pomirenje i nadam se da će Srbija iskreno krenuti dalje”, kazala je Fajon. U ovoj godini izbora, verovatno ćemo izgubiti neke od ambiciozne agende za Zapadni Balkan, izjavila je Fajon. Kako je rekla, sledeća predsedavajuća članica je Finska, potom Hrvatska i Slovenija, te očekuje da će Zapadni Balkan biti visoko na agendi, “da se zadrži neka dinamika”.