Foto: Istinomer, Zoran Drekalović

Vlada Srbije značajno izmenila tekst medijske strategije

U Nacrtu Strategije razvoja sistema javnog informisanja u Republici Srbiji, kako glasi zvaničan naziv medijske strategije koji je juče objavila Vlada Srbije, postoje, kako se ističe, brojne i značajne razlike u odnosu na tekst koji je usvojila Radna grupa.

Najkrupnije izmene odnose se na deo koji se tiče Regulatornog tela za elektronske medije (REM). Vlada, takođe, nije prihvatila ni predlog o tripartitnom sastavu upravnih odbora javnih servisa, a odbačena je i ideja o tome da se bez davanja saglasnosti zaposlenih u redakciji ne mogu imenovati i razrešiti glavni i odgovorni urednici medija čiji su osnivači nacionalni saveti nacionalnih manjina. U Nacrtu je predviđena i neophodnost definisanja cenzure i pritisaka na medije. Odbačen je predlog da se nadležni Odbor za kulturu i informisanje Skupštine Srbije isključi iz procesa predlaganja članova Saveta REM-a, kao i utvrđivanje jasnih merila koja kandidat za člana Saveta mora da ispunjava, kao što su stručna sprema, radno iskustvo u oblasti od značaja za rad regulatora, sposobnosti, moralni kredibilitet i profesionalna prepoznatljivost. Vlada Srbije odbila je i predlog da se iz procesa usvajanja Statuta REM-a, njegovog finansijskog plana i podzakonskih akata isključi Skupština i organi izvršne vlasti. Ta mera bi omogućila da REM dokumenta usvaja samostalno u celosti, uz prethodno sprovođenje javne rasprave, s tim da ostane naknadna kontrola ustavnosti i zakonitosti, kao i kontrola trošenja sredstava. Iz predloga je izostavljena i obaveza jasnog definisanja nadležnosti REM-a u pogledu praćenja ponašanja pružalaca medijskih usluga, odnosno emitera, tokom predizborne kampanje, kao i obaveza REM-a da prati ponašanje emitera i objavljuje o tome izveštaje u toku kampanje i po njenom završetku. Nije prihvaćen ni stav da REM obavezno predstavlja monitoring i rezultate monitoringa, kao i preduzetih mera, u odnosu na pružaoce medijske usluge koji su prekršili svoje zakonske i programske obaveze, te njihovo obavezno objavljivanje, kako je predvidela Radna grupa.

Među merama kojima bi trebalo da bude obezbeđena nezavisnost javnih medijskih servisa, unapređena njegova profesionalnost, ostvarivanje programskih funkcija u javnom interesu, kao i odgovornost prema javnosti, ubačen je deo koji se odnosi na rodni balans pri izboru članova Upravnog odbora, ali je izostavljen predlog u kome se među kriterijumima koje moraju da ispunjavaju članovi ovog tela navodi kao uslov i “moralni kredibilitet”.

U odeljku o poboljšanju bezbednosnih, socio-ekonomskih i profesionalnih uslova za rad novinara i medijskih radnika, u Nacrtu strategije, za razliku od predloga Radne grupe, ubačeno je definisanje pojma cenzure i mapiranje svih aktera od kojih ona dolazi, kao i pojam pritiska na medijske radnike i uređivačku politiku. Ova mera nije detaljnije obrazložena. Nacrt medijske strategije, kako je izjavila premijerka Ana Brnabić, dostavljen je Evropskoj komisiji, a po dobijanju komentara nastaviće se sa postupkom usvajanja, u skladu sa zakonskom procedurom.