Predsednici Kine i Srbije / Foto: FoNet/Vlada Srbije

Kongres: Srbija i Crna Gora na meti kineske diplomatsko-ekonomske ofanzive

Kina će, oslanjajući se na svoju ekonomsku snagu i vladajuću komunističku partiju, koja je usmerena ka strateškom širenju kineskog uticaja u svetu, ubrzo nadmašiti uticaj Moskve na evropskom tlu, zaključeno je na pretresu u jednom od pododbora američkog Predstavničkog doma, na kojm je razmatran rastući politički i ekonomski uticaj Kine na Zapadu, a pre svega u Evropi.

Kina svoju evropsku diplomatsko-ekonomsku ofanzivu sprovodi kako u bogatim zemljama Evrope, tako i u zemljama na periferiji Evrope kao što su Crna Gora i Srbija, navedeno je na Kapitol hilu, prenosi “Glas Amerike”. Kineska Inicijativa “Pojas i put”, ogroman je međunarodni investicioni projekat, koji omogućuje širenje kineske moći u svetu, uključujući Evropu. Od kraja 2013. godine, Peking je uložio skoro 700 milijardi dolara u više od 60 zemalja, veliki deo toga odnosi se na krupne infrastrukturne projekte i zajmove vladama koje ne mogu tako lako da se domognu krupnih sredstava, još manje pod olakšanim uslovima pod kojima Kina nudi svoju pomoć, istakli su učesnici pretresa na Kapitol hilu. Stefani Sigal, saradnica Centra za međunarodne i strateške studije (CSIS) nazvala je “Pojas i put” najambicioznijim poduhvatom Kine do sada. “Do početka aprila ove godine, oko 125 zemalja potpisalo je dokument o saradnji, dok je Italija prva članica Grupe 7, koja se pridružila kineskom džinovskom projektu. Sve donedavno kineske aktivnosti bile su ograničene na centralnu i istočnu Evropu, ali odskoro su proširene i na Grčku i Italiju. Međutim, projekat ‘Pojas i put’ kritikovan je od početka zbog manjka transparentnosti i poteškoća u vezi sa nivoom zaduživanja obuhvaćenih zemalja. Jedan očiti primer je Crna Gora, gde je način kineskog finansiranja novog auto-puta doveo do ogromnog budžetskog deficita te zemlje”, rekla je Sigal. Adam Kinzinger, republikanski član Predstavničkog doma, pored ostalog se osvrnuo na dugove u koje je Crna Gora zapala poslujući sa Kinom. “Dug Crne Gore u poslednjih nekoliko godina porastao je sa 63 na 80 odsto i to za izgradnju deonice puta od Jadrana do Beograda duge svega 160 kilometara, koja još nije izgrađena”, rekao je Kizinger, dodajući da je “MMF upozorio Crnu Goru da se ne zadužuje još više”. Analitičar Instituta “Ameriken enterprajz” Zek Kuper postavio je pitanje “šta bi bilo ukoliko bi Kina proglasila da Crna Gora nije u stanju da otplati svoje kredite” i pojasnio da je reč o takozvanoj diplomatiji “dužničke klopke”. “Očigledna je sve veća prezaduženost zemalja koje uzimaju kredite od Kine. To često vodi kineskom unajmljivanju date infrastrukture na 99 godina ili potpunom preuzimanju vlasništva od strane Kine, a u slučaju Srbije i Crne Gore nivo duga je toliko visok da nije jasno da li je investicija u infrastrukture uopšte vredna žrtava koje te zemlje preuzimaju”, rekao je Kuper. Andrea Kendal Tejlor, analitičarka naučnog centra Nova američka bezbednost, ukazala je na negativne posledice tako velikih kineskih poduhvata u zapadnoj Evropi, kao što je moguće ometanje slobode plovidbe brodovima NATO-a na evropskim pomorskim putevima.