Tribina u Nišu / Foto: FoNet/Kostadin Kamenov

Građani nezadovoljni vidljivošću juga Srbije na RTS-u

Gotovo 40 odsto anketiranih građana sa juga Srbije smatra da Radio-televizija Srbije (RTS) nedovoljno izveštava o temama van Beograda, dok 16,7 odsto ispitanika smatra da na javnom servisu teme van prestonice potpuno zapostavljene.

To je pokazalo istraživanje pod nazivom „Šta građani juga Srbije za svoj novac dobijaju od RTS-a“. Istraživanje je, takođe, pokazalo da 42,8 odsto ispitanika smatra da je jug nedovoljno vidljiv na RTS-u, a 18,4 odsto da je potpuno nevidljiv. Pritom, kako je navedeno u istraživanju, svakog meseca sa juga Srbije u RTS „ode“ oko 82,5 miliona dinara. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno nešto više od 1.000 građana iz četiri okruga sa područja juga Srbije, a realizovali su ga Media i reform centar Niš, u saradnji sa Centrom za medijska istraživanja Filozofskog fakulteta u Nišu i Nacionalnom koalicijom za decentralizaciju. Autor te publikacije profesor Filozofskog fakulteta u Nišu Zoran Jovanović rekao je da su građani u velikom broju iskazali nezadovoljstvo načinom na koji RTS izveštava o jugu Srbije, i to ne samo brojem, nego i kvalitetom izveštaja. „Trenutna situacija je prilično nepovoljna. Imamo veoma kvalitetne ljude koji rade profesionalno, i u lokalnim medijima i na univerzitetu, i gotovo niko od njih nije uključen u rad RTS-a“, izjavio je Jovanović na tribini „Šta južnjaci dobijaju od RTS-a“. On je kazao da je preporuka istraživanja da se ljudi juga Srbije uključe u rad, odnosno tela RTS-a, da se organizuju tribine i javno iznose činjenice o radu nacionalnog javnog servisa. Mladen Jovanović iz Nacionalne koalicije za decentralizaciju rekao je da su ta koalicija i Media i reform centar predstavili preporuke RTS-u, a da su predstavnici te medijske kuće kazali da su svesni problema i željni da preuzmu odgovarajuće mere. Nadamo se, dodao je Jovanović, da će te mere preduzeti što pre, jer se o tom problemu govori unazad 10 godina. „Ključni problem je što građani u Srbiji i uopšte ljudi koji gledaju RTS, ne znaju šta se dešava u Srbiji van Beograda. Nišlija nema način da sazna šta se dešava u Kragujevu, Novom Pazaru ili Užicu“, istakao je Jovanović. Činjenica je, dodao je on, da postoje posebna očekivanja od RTS-a da bude primer drugim televizijama i kuća svih građana. Istraživačica medija Jovanka Matić izjavila je da je RTS jedan od aktera koji promoviše osećaj pripadanja zajednice, ali je pogrešno očekivati da će javni servis obaveštavati građane sa juga Srbije o lokalnim događajima jer za to služe lokalni mediji. „Suština je da se građani Valjeva obaveste o tome šta se događa u Nišu, ali ne o bilo čemu, već o onome što je relevantno i za građane Valjeva“, istakla je Matić. Ona je dodala da se program mora decentralizovati, ali ne samo u kvotama koliko je koji region zastupljen, već moraju biti više zastupljeni problemi građana u određenim regionima. Članica Programskog saveta RTS-a Jovanka Todorović kazala je da se radi dosta na pronalaženju rešenja za uočene probleme i da smatra da je Programski savet na pragu rešenja. „Jedno od rešenja je da se iskoriste sve prednosti digitalizacije i da se, primera radi, dok se emituje ‘Beogradska hronika’, u istom terminu emituju i neke druge vesti“, izjavila je Todorović. Istraživanje „Šta građani juga Srbije za svoj novac dobijaju od RTS-a?“ realizovano je uz podršku Fondacije za otvoreno društvo.