Brazilija / Foto: Pixabay.com

Pobedom Bolsonara “Brazil tone u mrak”

Pobeda Žaira Bolsonara na predsedničkim izborima znači da se Brazil nalazi pred povratkom u jedno od najmračnijih poglavlja u svojoj istoriji i da demokratiju ponovo treba braniti rukama i nogama, ocenjuje se u analizi “Dojče velea”.

Odbacivanje Radničke partije, koja je zemljom vladala od 2003. do 2016, uz neutemeljene strahove od komunističke pretnje, omogućili su Bolsonaru ubedljivu pobedu. Bila je to nepogrešiva formula koja je tridesetih i šezdesetih godina prošlog veka u Brazilu dovela na vlast dve diktature. Nemoguće je predvideti šta će Bolsonaro kao predsednik učiniti, jer je za vreme predizborne kampanje odbijao da učestvuje u debatama i davao intervjue samo novinarima koji su mu naklonjeni. Dosad je samo širio mržnju prema svojim protivnicima i najavljivao da će promeniti “sve stvari”. Ono što se o Bolsonaru zna je ono što je pokazao u prethodnih 30 godina kao poslanik u brazilskom parlamentu, a to je slavljenje vojne diktature i sa njom povezanih mučenja, divljenje diktatorima, prezir prema manjinama i demokratskim vrednostima kao što su sloboda štampe, ljudska prava ili nezavisno pravosuđe. Bolsonara podržavaju bivši glavni stratezi Donalda Trampa, Stiv Benon i Dejvid Djuk, bivši vođa Kju kluks klana. Francuska desničarka Marin Lepen, međutim, smatra da su izjave Bolsonara “neprijatne”. Za vreme predizborne kampanje Bolsonaro je napadao plemenske narode, Afrobrazilce, LGBT zajednicu, feministkinje i novinare. Nekoliko dana pred drugi krug izbora čak je pretio da će pohapsiti svoje protivnike, da će ih proterati iz zemlje, ili ubiti, a obećao je i “dosad neviđenu čistku”, navodeći da “čovek poštuje samo ono čega se plaši”. Ono što se sada nazire jeste autoritarna, militarizovana vlada, koju podržavaju ultrakonzervativne snage u brazilskom kongresu, koje su iz parlamentarnih izbora izašle ojačane. To je u principu vlada koja osuđuje abortus, ali se slaže sa formiranjem eskadrona smrti i parapolicijskih snaga. I ta vlada će imati zadatak da izvuče zemlju iz krize koja nije mala. Brazil ima alarmantan budžetski deficit, 13 miliona nezaposlenih i manjkav socijalni sistem. Sada će, kako ističe “Dojče vele”, svi umereni, od levog do desnog centra, koji su svojim delima ili nečinjenjem pomogli Bolsonaru da dospe do najviše funkcije, imati obavezu da spreče napade na demokratsku pravnu državu. Beskompromisna odbrana demokratskih principa sada je zadatak pravosuđa, izvršne vlasti, štampe i svakog pojedinačnog građanina. Bolsonaro je u jednom TV intervjuu pre drugog kruga izbora priznao da možda neće biti dobar predsednik i sve ukazuje na to da se Brazil kreće u pravcu izgubljene decenije, navodi “Dojče vele”.

Podsetimo, Žair Bolsonaro (63) izabran je u nedelju za predsednika Brazila s 56 odsto glasova, ispred svog levičarskog suparnika Fernanda Hadada koji je osvojio 44 odsto. Bivši vojni oficir stupiće na dužnost u januaru, u izuzetno polarizovanom Brazilu, nakon napete i oštre kampanje. “Vašington Post” ističe da je “ponekad Bolsonaro ponizno imitirao Trampa, od koga je dobio pohvale” – obećao je “da će Brazil učiniti ‘velikim’i izabrati rat protiv medija koji prenose ‘lažne vesti’“.