Rodoljub Šabić / Foto: FoNet, Aleksandar Levajković

Poverenik: Ministarstvo pravde obesmišljava javne rasprave

Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Rodoljub Šabić ocenio je juče da je način na koji Ministarstvo pravde vodi javne rasprave o veoma važnim pravnim aktima u suprotnosti s relevantnim pravnim pravilima i standardima i “praktično obesmišljava javne rasprave”.

Poverenik je u saopštenju naveo da se to na “dramatičan način” pokazalo u slučaju javne rasprave o amandmanima na Ustav, a na “manje dramatičan način” to se manifestuje i u slučaju javne rasprave o Nacrtu zakona o zaštiti podataka o ličnosti. Istakao je da je Ministarstvo pravde, kršeći zakon, ignorisalo zahteve za slobodan pristup informacijama s tim u vezi i da i posle intervencije Poverenika, “izvršavajući nalog” iz njegovog rešenja, nije javnosti pružilo ni osnovne informacije u vezi sa aktivnostima na izradi Zakona o zaštiti podataka o ličnosti. “Odgovor Ministarstva da ono ‘nema konkretne informacije’ o ‘ekspertima’ angažovanim na izradi zakona, njihovim obavezama, sadržini njihovih ugovora, o tome da li su podnosili izveštaje i koliko su plaćeni, najblaže rečeno je teško prihvatljiv”, naveo je Šabić. Ministarstvo je ranije navelo da je u pisanju Nacrta zakona učestvovao pravni ekspert Saveta Evrope (SE) Frejem Saton. Šabić je istakao da Saton jeste stručnjak, ali da on nije pravni ekspert SE, već da ga ta organizacija angažuje u pojedinačnim slučajevima. “Netačno prikazivanje uloge njega i SE u izradi srpskog zakona šteti ugledu i gospodina Satona i SE i, što je najgore, Srbije”, naveo je Šabić. On je dodao da je Ministarstvo dužno da odgovori na pitanja zašto nije objavilo izveštaj o javnoj raspravi, da li je tačno da su u “izveštaju” dostavljenom EU primedbe iznete u javnoj raspravi, bez navođenja njihove sadržine, opisivane diskvalifikatorski kao nekompetentne, neargumentovane i maliciozne, da li se tekst Nacrta zakona dostavljen EU razlikuje od teksta koji je bio predmet javne rasprave i ako je to tačno, u čemu se razlikuje. Ministarstvo je, takođe, ranije u saopštenju u kojem se osvrnulo i zašto nije prihvaćen Šabićev model zakona o zaštiti podataka o ličnosti, navelo da Poverenik nije ovlašćeni predlagač zakona, sa čime se Šabić saglasio, ali je dodao da je zakonska nadležnost Poverenika da “daje predloge za unapređenje zaštite podataka”.