Ivan Vujačić / Foto: FoNet, Zoran Mrđa

“Fascinantno je to što niko ne zna da objasni šta je razgraničenje”

Američko pomeranje ka rešavanju pitanja Kosova, na neortodoksan i neuobičajen način, proističe iz shvatanja politike njenog predsednika, kao pravljenja dogovora u kojima se trguje sa zainteresovanim stranama, ali i sa pokušajima administracije da “zatvori otvorena pitanja”.

Ovo je, u “Fonetovoj” emisiji “Kvaka 23”, izjavio  nekadašnji ambasador u SAD Ivan Vujačić. Mada SAD imaju “veće prioritete od ovih prostora”, cilj je da se na taj način dezangažuju, kao što im je to namera u Avganistanu, Iraku i Siriji, objasnio je Vujačić. On je rekao da je “Kosovo za SAD mali problem, ali da oni pokušavaju da nađu rešenje koje je prihvatljivo za obe strane, s tim što moraju da vode računa i o tome šta misle evropski partneri”. U kontekstu neslaganja nekih evropskih partnera sa američkim konceptom razgraničenja, Vujačić smatra da je “fascinantno to što niko ne zna da objasni šta je razgraničenje”. “Ne znamo da li je razgraničenje 200 metara pomeranja granice na Kopaoniku, da li su to Gazivode, razmena velikog dela teritorije ili nešto četvrto. Što više pričaju o tome, sve manje znamo šta to znači”, istakao je Vujačić. Prema njegovom uverenju, ni Amerika nema “jasan koncept razgraničenja, pa će njihov razgovor sa Evropljanima biti na tu temu biti od ogromnog značaja”. Pogotovo što su se na mnogim pitanjima razišli sa Evropom, ukazao je Vujačić i predvideo da če, “iz tih razloga, kada se ovo pitanje stavi na sto”, pokušati da se dogovore, da ga zatvore i “prepuste EU”. Osvrćući se na Trampova pisma upućena Beogradu i Prištini, u kojima se međusobno priznanje apostrofira kao trajno i održivo rešenje, Vujačić je ocenio da “pisma i dalje ne znače da se Vašington na najdirektniji način uključio u rešavanje problema”. Ta pisma su više “u funkciji podilaženja sujetama lokalnih aktera” i još nema “supstancijalnih poteza”, ali on pretpostavlja da SAD žele i Rusima da pokažu da su prisutni na ovom terenu, “kako bi to sutra bila karta za neke druge pregovore”. Objašnjavajući jasan stav SAD da bi takse, koje je Kosovo uvelo na robu iz Srbije i BiH, trebalo da budu povučene, Vujačić je istakao da Vašington računa na “veliki uticaj i meku moć u albanskom narodu”. Taj apel je više upućen građanima da izvrše pritisak na svoju vlast da ukine takse, uveren je Vujačić, koji skreće pažnju na to da je u međunarodnoj politici “komplikovan odnos patrona i klijenta”. Priština je taksama, prema njegovom stavu, u priču ubacila “kartu obaveznog priznanja”, čime je “cena podignuta”, pa završni dokument “neće izgledati onako kako je EU zamislila”. Vujačić smatra da će vrlo brzo doći do suspenzije taksi, “za par meseci, ukoliko se misli da se dijalog nastavi”, ali to ne znači i da će rešenje biti brzo. On ne očekuje da će, umesto “foruma u Briselu”, biti nekog drugog, poput međunarodne konferencije ili “novog Dejtona”, uz učešće svih velikih sila. Prema njegovom tumačenju, dijalog na “međunarodnom forumu bi stvari dodatno zakomplikovao do mere da se to pitanje ne bi nikada završilo. Kako je kazao, to je “recept za neuspeh”, jer bi velike sile “unele sopstvene međusobne inetrese i nerešene probleme i Kosovo bi bilo korišćeno da se postignu dogovori oko drugih tema”.

Govoreći o “autoritetu EU” i moći da privede kraju briselske pregovore, Vujačić je ocenio da se “postavlja pitanje da li EU ima autoritet da završi svoje poslove”. On smatra da je “žalosno što zemlje, koje imaju aspiracije da idu ka EU, vide da ona ne može da reši svoje fundamentalne probleme”, a razlog za to vidi i u kontradiktornoj politici EU. S jedne strane, Unija drži sankcije prema Rusiji, a na drugoj zida Severni tok, “priča o demokratiji, a ne može da izađe na kraj sa kršenjem elementarnih demokratskih principa i demontiranjem institucija u Mađarskoj ili Poljskoj”, ilustrovao je Vujačić.