Sofija / Foto: Pixabay.com

EU traži hitnu istragu ubistva bugarske novinarke

Vodeći političari EU i medijski aktivisti apelovali su na Bugarsku da hitno istraži ubistvo novinarke Viktorije Marinove, dok su širom zemlje planirana bdenja.

Telo Marinove pronađeno je 6. oktobra u parku nedaleko od Dunava, u njenom rodnom gradu Ruse. Tužilaštvo je saopštilo da je Marinova prvo silovana, zatim pretučena i zadavljena. Ovaj gnusni čin osudilo je hiljade Bugara koji su se okupili na ulicama svih većih gradova. Bugarski ministar unutrašnjih poslova Mladen Marinov, koji je otputovao u Ruse, rekao je da nema dokaza koji bi ukazivali na povezanost ubistva i rada Marinove kao istraživačkog novinara. Potpredsednik Evropske komisije Frans Timerman pozvao je bugarske vlasti da hitno dovedu odgovorne pred lice pravde. “Šokiran sam užasnim ubistvom Marinove. Još jednom je hrabri novinar poginuo u borbi za istinu i protiv korupcije”, istakao je Timerman. Evropska partija zelenih saopštila je da vlasti treba da pokažu da su ozbiljni po pitanju zaštite novinara, “koji predstavljaju kamen temeljac jedne funkcionalne demokratije”. Inače, Marinova je četvrti novinar ubijen u Evropi tokom nešto više od godinu dana. Švedska novinarka Kim Val ubijena je u avgustu prošle godine, malteška novinarka Dafne Karuana Galicija u oktobru,  a u februaru ove godine slovački novinar Jan Kucijak. Na Oliveru Lakić iz podgoričkih “Vijesti” je pucano, ali je srećom preživela.

Bugarski list “Standard” objavio je na naslovnoj strani da će “DNK otkriti ko je ubio Viki”. Marinova, iza koje je ostala sedmogodišnja kćerka, radila je za popularni kanal na severoistoku Bugarske TVN, na kojem je prikazivana njena emisija “Detektor”. Jedan od poslednjih zadataka na kojem je radila jesu intervjui sa dva bugarska novinara, koji su uhapšeni u septembru, jer su istraživali zloupotrebe EU fondova u Bugarskoj. Inače, Bugarska je na začelju EU po slobodi medija, pokazuju podaci “Reportera bez granica”, podseća BBC. Iz ove organizacije kažu da su istraživački novinari u zemlji „često podložni pritiscima, od samog upozorenja do zastrašivanja i fizičkih napada, na njih ili njihovu imovinu”.