Mogerini i lideri Zapadnog Balkana Foto: FoNet/Služba predsednika

“Vreme za novi, iskreniji odnos EU i Balkana”

Evropski fond za Balkan (EFB) predstavio je juče “Deklaraciju o o evropskom partnerstvu s Balkanom”, na skupu o novim pravcima partnerstva.

U Deklaraciji se navodi da odnos EU i Zapadnog Balkana mora da bude iskreniji i transparentniji i da prednost daje demokratskoj transformaciji. Autori Deklaracije pozvali su na ponovno ujedinjenje Evrope i redefiniciju Balkana kao regiona koji je integrisan u EU i koji može da, kao deo Unije, ujednači demokratski, socijalni i ekonomski razvoj sa državama članicama EU. Navodi se i da su vladavina prava, odgovorna uprava, sloboda izražavanja, rodna ravnopravnost i jasna podela vlasti ključni preduslovi pristupanja EU koji će doprineti održivosti demokratske transformacije Balkana. “U tu svrhu pozivamo EU i Balkan na stvaranje ‘novog zajedništva’, utemeljenog na strategiji koja počiva na četiri glavna stuba: intenzivnija saradnja EU sa Balkanom, sistematičniji napori u promovisanju kulture učenja i usavršavanja na svim nivoima obrazovanja radi unapređenja ljudskog kapitala, iskreno i trajno regionalno zbližavanje i ostvarivanje vizije tešnje saradnje u različitim oblastima politike EU”, piše u Deklaraciji.

Autori navode da je Strategiju Evropske komisije o proširenju na Zapadni Balkan potrebno “pretočiti u intenzivniju saradnju sa vladama i društvima regiona”, a da političko vođstvo regiona “treba da povrati kredibilitet stvarnom posvećenošću promenama”. Izvršna direktorka Evropskog fonda za Balkan Hedvig Morai kazala je da zemlje Zapadnog Balkana treba da pokažu spremnost za prihvatanje “jasne vizije” pripadanja Evropi. Ona je napomenula da je proces pristupanja Zapadnog Balkana EU postao kompleksan prethodnih godina i da je evropska perspektiva tih država postala samo perspektiva. Istakla je da su zemlje u regionu slabe i sa slabim institucijama, da među njima postoje brojni nerešeni bilateralni problemi i da širom regiona postoji manipulacija etnonacionalističkim sentimentima u cilju učvršćivanja vlasti. Prema njenim rečima, brojne okolnosti poslednjih godina dovele su do toga da “evropeizacija” više nije jedina opcija za Zapadni Balkan i da je nephodno konsolidovati nekonsolidovane demokratije u regionu. Ministar spoljnih poslova Makedonije Nikola Dimitrov kazao je da je potrebno da zemlje u regionu postanu “evropskije” i usvoje više evropskih standarda, i tu naveo vladavinu prava, sistem “kočnica i ravnoteža”, slobodu medija i odgovornost vlasti.