Tanjug / Foto: Istinomer, Zoran Drekalović

“Tanjug založio umetnička dela da bi odložio plaćanje poreza”

Novinska agencija Tanjug založila je 205 umetničkih dela ukupne vrednosti 7.069.166 dinara kako bi joj Sekretarijat za javne prihode Grada Beograda odložio plaćanje poreza od 5.704.093 dinara na rate u trajanju od pet godina.

Ovo je juče objavio Centar za istraživačko novinarstvo (CINS), navodeći da je Agencija za privredne registre (APR) usvojila rešenje o založnom pravu nad umetninama Tanjuga 5. maja prošle godine. Pravo nad delima u svojstvu „založnog poverioca“ dato je Gradu Beogradu, što znači da će u slučaju da Tanjug ne isplati dug u predviđenom roku Grad moći da ga naplati prodajom umetničkih dela. Shodno tome, Tanjug u tom periodu ne sme da ošteti, uništi, proda ove predmete, prema zapisniku koji je potpisao poreski inspektor gradskog Sekretarijata za javne prihode 22. marta prošle godine. Pre toga, Tanjug je 13. marta podneo Sekretarijatu zahtev da mu se odloži plaćanje poreza, navodeći da poreski dug čini nešto više od pet odsto ukupnog godišnjeg prihoda u prethodnoj godini, kao i da bi im prinudna naplata celokupnog iznosa nanela „bitnu ekonomsku štetu“ i bila „neprimereno veliko opterećenje“, tvrdi CINS. Na osnovu dokumentacije do koje je došao CINS, ne može se zaključiti da li je Tanjug počeo da otplaćuje dug. U dokumentima je navedeno da se dug odnosi na porez na imovinu i naknadu za korišćenje građevinskog zemljišta, međutim nije precizirano o kojoj imovini je reč. Prema podacima katastra nepokretnosti, Tanjug ima pravo na korišćenje 122.908 kvadrata državnog zemljišta u opštinama Čukarica i Zemun. Reč je o njivama i objektima, među kojima su poslovne i porodične stambene zgrade. Sedište Tanjuga od šezdesetih godina prošlog veka je u državnoj zgradi u centru Beograda, koja je jedan od 155 spomenika kulture u Srbiji. Procenu vrednosti 197 slika i osam skulptura u vlasništvu Tanjuga, koje se nalaze u prostorijama agencije na Obilićevom vencu, uradio je sudski veštak za oblast likovnih umetnosti Instituta za ekonomska istraživanja. Iz Sekretarijata za javne prihode Grada Beograda odbili su da za CINS detaljnije objasne dogovor s Tanjugom. Naveli su da su podaci prikupljeni o Tanjugu tajna i da ne mogu da daju informacije o poresko-pravnom položaju ove agencije.  Inače, Tanjug je bio jedan od 73 državna medija za koje je planirana privatizacija. Prodaja nije uspela u dva navrata, pa je ova agencija trebalo da bude ugašena još 2015, ali je nastavila sa radom. Do danas nije u potpunosti objašnjeno po kom osnovu. Zakon o javnom preduzeću Novinska agencija Tanjug prestao je da važi 31. oktobra 2015. Vlada je donela Odluku o pravnim posledicama prestanka rada ovog javnog preduzeća, kojom je predviđeno da se zaposlenima isplate neisplaćene zarade i druga primanja, kao i da arhivsku građu Tanjuga preuzme Arhiv Jugoslavije. U 2016. zbog toga je kao jedina zaposlena u agenciji ostala direktorka Branka Đukić. U trenutku u kome je bilo planirano gašenje Tanjuga, Đukić je izjavila da ova agencija ne mora da ima zakon da bi radila. Tanjug se, napominje CINS, danas u APR vodi kao aktivno privredno društvo.