Članovi Fiskalnog saveta / Foto: FoNet, Aleksandar Levajković

Fiskalni savet sumnja u zvanične podatke o rastu zaposlenosti

Fiskalni savet Srbije ocenio je da su nepouzdani zvanični podaci o visokom rastu zaposlenosti u Srbiji od oko 20 odsto u periodu od 2012. do 2017, s obzirom na nizak rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od šest odsto.

U materijalu koji je Fiskalni savet pripremio za prezentovanje na “Kopaonik biznis forumu” navodi se da sve različite analize koje je sprovelo to nezavisno telo nedvosmisleno ukazuju da postoje problemi u zvaničnom statističkom praćenju kretanja zaposlenosti, odnosno da Anketa o radnoj snazi još nije pouzdana (ARS). “Visok rast zaposlenosti uz nizak rast proizvodnje nije u skladu sa osnovnim i nebrojeno puta dokazanim ekonomskim teorijama koje definišu vezu zaposlenosti i proizvodnje. Takva kretanja, da su stvarna, podrazumevala bi snažan, dvocifren, pad produktivnosti privrede Srbije u prethodnih pet godina, za koji (srećom) nema ekonomskih naznaka da se desio”, naveo je Savet. Ukazano je i da komparativna analiza pokazuje da se “navodni fenomen visokog rasta zaposlenosti bez rasta BDP-a kao u Srbiji ne dešava ni izbliza ni u jednoj drugoj zemlji Centralne i Istočne Evrope (CIE)”. “U svim drugim uporedivim zemljama, zaposlenost od 2012. do 2017. raste (u skladu sa teorijskim očekivanjima) sporije od rasta BDP-a (u zemljama CIE zaposlenost raste 5,9 odsto, a BDP 17,1 odsto)”, istakao je Fiskalni savet. Dodaje se da na nepouzdanost podataka iz ARS-a za Srbiju dodatno ukazuje i široka rasprostranjenost povećanja zaposlenosti po različitim poslovima i u formalnom i u neformalnom sektoru, kao i visok rast fonda časova rada – do čega ne može da dođe uz nizak rast proizvodnje. “Uz sve to, snažan rast zaposlenosti koji se navodno dešava u Srbiji nije u skladu ni sa stagnacijom životnog standarda stanovnika, nije u skladu s naplaćenim doprinosima od obaveznog socijalnog osiguranja, a ne podržavaju ga ni administrativni podaci o kretanju registrovane zaposlenosti dobijeni iz nezavisnog izvora (CROSO)”, ocenio je Fiskalni savet.

Kako je objašnjeno, doprinosi su realno porasli od 2012. do 2017. za svega 3,7 odsto što ni izbliza nije u skladu s rastom formalne zaposlenosti po ARS-u od 13,4 odsto, uz približno nepromenjen realni nivo zarada u istom periodu. “Ova očigledna neusaglašenost pokazuje da podaci iz ARS-a nisu ni približno tačni”, ocenio je Fiskalni savet i naveo da je po podacima Republičkog zavoda za statistiku ukupna lična potrošnja u Srbiji realno porasla od 2012. do 2017. svega 1,3 odsto, što ne podržava podatke o visokom rastu zaposlenosti iz ARS-a.

 

U skladu sa Zakonom o javnom informisanju (član 83) objavljujemo reagovanje dr Miladina Kovačevića, direktora Republičkog zavoda za statistiku: 

 

U radnom materijalu Fiskalnog saveta koji je pripremljen za izlaganje na Kopaonik biznis forumu i dostavljen medijima nekoliko dana pre početka Foruma (vrlo simptomatično – dan uoči lokalnih izbora!), navodi se da sve različite analize koje je sprovelo to „nezavisno“ telo „nedvosmisleno ukazuju da postoje problemi u zvaničnom statističkom praćenju kretanja zaposlenosti, odnosno da Anketa o radnoj snazi još nije pouzdana.“

Kao povod za tu tvrdnju, Fiskalni savet navodi nesklad u rastu zaposlenosti i rastu BDP-a, odnosno naplaćenih doprinosa od obaveznog socijalnog osiguranja u periodu 2012–2017, dodajući da „ni administrativni podaci o kretanju registrovane zaposlenosti dobijeni iz nezavisnog izvora (CROSO)“ ne podržavaju rast zaposlenosti izmeren Anketom o radnoj snazi (ARS).

Prvo, želimo da podsetimo i Fiskalni savet i širu javnost da upravo Republički zavod za statistiku obrađuje podatke iz evidencija Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja (CROSO) i Statističkog poslovnog registra (SPR), i na bazi toga objavljuje zvanične podatke o registrovanoj zaposlenosti. Dakle, CROSO jeste nezavisan izvor, ali je RZS institucija nadležna za statističku proizvodnju, kako na bazi statističkih istraživanja tako i na bazi administrativnih podataka. Otuda je nelogično da RZS, s jedne strane, proizvodi pouzdane podatke o registrovanoj zaposlenosti, a da s druge strane, „lažira” podatke o zaposlenosti iz ARS-a, kao što tvrdi Fiskalni savet.

Drugo, podsećamo da su sva statistička istraživanja, uključujući i ARS, regulisana striktnim naučnim, međunarodno utvrđenim, statističkim standardima i metodološkim principima, i da sprovođenje tih standarda u RZS-u podleže strogoj kontroli Evropskog zavoda za statistiku, Evrostata i Evropske komisije.

Treće, ovo nije prvi put da se RZS reaguje na iste optužbe Fiskalnog saveta (FS). Stručnjaci RZS-a su objavili brojne studije na temu metodoloških promena u statističkom praćenju kretanja zaposlenosti, korelacije između zaposlenosti i BDP-a, odnosno naplaćenih doprinosa od obaveznog socijalnog osiguranja, kao i na temu konceptualnih razlika između registrovane (CROSO) i anketne zaposlenosti (ARS). Neke od njih navodimo ovde:

– „Trends and challenges in Serbian labour market: change in the nature of jobs and labour underutilisation”, Miladin Kovačević, Vesna Pantelić i Dragan Aleksić, Ekonomika preduzeća, septembar–oktobar 2017. Autori: Miladin Kovačević, Vesna Pantelić i Dragan Aleksić (http://ses.org.rs/upload/Ekonomika%20preduzeca%205-6-2017.pdf)

– „Nisu svi poslovi jednaki: kako ne čitati pogrešno statistiku radne snage u Srbiji”, Ekonomika industrije, mart 2016. Autori: Mihail Arandarenko i Dragan Aleksić.
– „Zaposlenost u Srbiji između tražnje za radom i ponude rada”, savetovanje Naučnog društva ekonomista Srbije na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, decembar 2016.
Autori: Mihail Arandarenko, Miladin Kovačević i Dragan Aleksić
– „Da li još uvek ima prostora za sumnju u pozitivna kretanja na tržištu rada?”, Makroekonomske analize i trendovi – MAT, br. 259. Autori: Miladin Kovačević i Vesna Pantelić
– „Aktivna politika zapošljavanja u Srbiji”, Makroekonomske analize i trendovi – MAT, br. 259. Autori: Miladin Kovačević i Vesna Pantelić
– „Objašnjenje rasta broja zaposlenih i nezaposlenih”, Makroekonomske analize i trendovi – MAT, br. 258. Autori: Miladin Kovačević i Vesna Pantelić
– Saopštenje za javnost Republičkog zavoda za statistiku povodom pogrešne interpretacije podataka iz Ankete o radnoj snazi od strane Fiskalnog saveta na Kopaonik biznis forumu 2016.

http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/userFiles/file/Aktuelnosti/Reagovanje%20na%20pogresnu%20interpretaciju%20ARS%20podataka%20od%20strane%20FS.doc

– Različiti koncepti zaposlenosti – registrovana i anketna zaposlenost

http://www.stat.gov.rs/WebSite/userFiles/file/Zaposlenost%20i%20zarade/Koncepti%20zaposlenosti%20-%20registrovana%20i%20anketna%20zaposlenost.doc

na kvalitet ARS-a – poređenjem neuporedivih podataka o zaposlenosti, uz ignorisanje činjenice da je promenom metodologije Ankete o radnoj snazi (2015. godine) došlo do prekida uporedive serije podataka – još jednom ćemo objasniti podatke iz ARS-a, i dati poređenje formalne zaposlenosti iz ARS-a i registrovane zaposlenosti iz CROSO-a (Tabela 1).

Napomena: Iz ovog poređenja je isključena poljoprivredna delatnost, zbog neuporedive definicije formalne zaposlenosti u poljoprivredi prema CROSO-u i ARS-u. ARS, na primer, formalno zaposlenima smatra sve poljoprivrednike koji imaju registrovana poljoprivredna gazdinstva, bez obzira gde su ih registrovali. Međutim, oni koji su registrovani u Upravi za trezor (najčešće privremeno, zbog dobijanja subvencija) nisu u obavezi da uplaćuju sebi doprinose za socijalno osiguranje, i samim tim se ne moraju naći u evidenciji CROSO-a, što dovodi do razlike u broju zaposlenih poljoprivrednika prema podacima CROSO-a i ARS-a.

Kako bi se, na osnovu ARS-a, uprkos prekidu uporedivosti podataka usled metodoloških promena, došlo do podatka o rastu zaposlenosti u periodu od 2012. do 2016, neophodno je period 2012–2016. podeliti na dva pod-perioda, za koje postoje uporedivi podaci: 2012–2014. (pri čemu se koriste podaci dobijeni prema staroj metodologiji) i 2014 rev.–2016. (pri čemu se koriste podaci dobijeni primenom nove metodologije).

Tabela 1: Poređenje registrovane (CROSO) i anketne zaposlenosti (ARS), u hiljadama, 2012–2016.

(у хиљадама) 2012 2014 2014 рев. 2016 2012-2014 2014 рев.-2016 2012-2016
Укупна анкетна запосленост (формална и неформална), АРС 2228,3 2421,3 2559,4 2719,4 192,9 160,0 352,9
Формална запосленост, АРС 1838,9 1887,5 2016,9 2120,2 48,7 103,3 152,0
Формална запосленост без пољопривреде, АРС 1654,9 1700,3 1830,4 1888,0 45,4 57,6 103,0
Регистрована запосленост без пољопривреде, ЦРОСО 1825,0 1806,5 1806,5 1920,7 -18,5 114,1 95,7

Na osnovu podataka u tabeli možemo zaključiti da rezultati poređenja za period 2012–2016. (kada se izuzme zaposlenost u poljoprivrednim delatnostima) ukazuju na rast registrovane, odnosno formalne zaposlenosti od približno 100.000 (95.700 prema CROSO-u i 103.000 prema ARS-u). Rast ukupne zaposlenosti, i formalne i neformalne, prema ARS-u je iznosio 352.900 u navedenom periodu, što znači da se većina navedenog rasta zaposlenosti, oko 250.000, odnosi na privremenu i povremenu, obično slabo plaćenu, neformalnu zaposlenost (uključujući kategoriju poljoprivrednika koje ARS broji kao formalno zaposlene iako nemaju socijalno osiguranje). Dakle, u periodu 2012–2016. ukupna zaposlenost je povećana za 13%, pri čemu su formalna i registrovana zaposlenost bez poljoprivrede povećane za 5,5 i 5% respektivno.

Dakle, i sasvim površnom, a kamoli iole stručnom, analizom navedenih podaka (iza kojih RZS čvrsto stoji) možemo zaključiti da oni ukazuju na prekarnu prirodu novozaposlenosti, praćenu niskom produktivnošću i zaradom, koja zbog nedovoljno progresivnih stopa poreza i doprinosa na rad često ostaje u neformalnom sektoru. Od takvog rasta zaposlenosti ne može se, čak ni u teoriji, očekivati da se reflektuje na rast BDP-a i na naplatu doprinosa od obaveznog socijalnog osiguranja.
Dodatno, stručnjaci FS-a bi morali znati da Srbija nije jedina zemlja u kojoj je rast zaposlenosti intenzivniji od rasta BDP-a. Brojne međunarodne studije bave se tom temom pa pozivamo FS da se sledeći put malo dublje pozabavi ovom problematikom, pre nego što neargumentovano optuži RZS za „šminkanje” statistike zaposlenosti.

Stoga se ovakav javni nastup Fiskalnog saveta može smatrati zlonamernim, sa ciljem urušavanja kredibiliteta jedne profesionalne i nezavisne institucije kakav je Republički zavod za statistiku, o čijem radu dovoljno govore najviše ocene kvaliteta, kako u pogledu objavljenih podataka, tako i u pogledu razvoja i primene evropskih statističkih metoda i prakse, dobijene od Evrostata, Međunarodne organizacije rada (MOR) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koji permanentno nadziru rad RZS-a, naročito u domenu statistike zarada i radne snage.