Ministarka pravde Nela Kuburović / Foto: FoNet/Zoran Mrđa

Vlast i opozicija različito o poštovanju ljudskih prava

Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava koji je obeležen u nedelju, 10. decembra, mnogobrojni akteri političke scene i nezavisne institucije dali su svoju ocenu o stanju ljudskih prava u Srbiji.

Srbija je ostvarila značajan napredak na polju ljudskih prava u odnosu na raniji period, što pozitivnim ocenama potvrđuju i Međunarodne institucije, rekla je ministarka pravde Nela Kuburović.

Ministarka Zorana Mihajlović je istakla da je potrebno da “konkretnim merama omogućimo svima da se školuju, da rade, da sprečimo nasilje i da svako ima mogućnost da ostvari svoje potencijale. To se posebno odnosi na romsku nacionalnu manjinu u Srbiji i na višestruko diskriminisane i ranjive grupe žena, kao što su žene sa invaliditetom, žene na selu, samohrane majke i Romkinje”.

Ministar Vulin je izjavio da Srbija “u ophođenju prema nacionalnim manjinama primenjuje standarde koji su daleko iznad evropskih”, dok je ministar Đorđević rekao “da će Vlada i dalje činiti sve da prava manjina budu još veća i na još višem nivou”.

Sa druge strane, Demokratska stranka saopštila je da ”gušene i ugušene medijske slobode postaju sastavni deo života u Srbiji, a ljudska prava i dostojanstvo svakog čoveka san koji nam ova i ovakva vlast ubrzano ubija”.

Predsednik PSG Saša Janković izjavio je “da je politika ta koja stvara situaciju u kojoj se prava svakodnevno krše, a građani uvode u nesigurnost”: “Cela Srbija postala je ranjiva grupa. Želimo da živimo u zemlji prava i slobode.”

Ombudsman Zoran Pašalić izjavio je da se građani u Srbiji “suočavaju sa sa višegodišnim problemima u ostvarivanju svojih prava i da su posebno ranjive grupe žene i decа žrtve nаsiljа, osobe sа invаliditetom, Romi i Romkinje, stаrijа i LGBTI populаcijа. On je rekao i da su slobodni mediji neizostavna osnovа društvа koje teži ostvаrenju ljudskih i grаđаnskih prаvа.

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković izjavila je da poseban akcenat treba staviti na zaštitu socijalnih i ekonomskih prava, te da “sva relevantna istraživanja kao i podaci iz podnetih pritužbi, pokazuju da su građani i građanke koji žive u siromaštvu, sa invaliditetom, zatim žene, Romi, stariji i druge društvene grupe, u povećanom riziku od nepoštovanja ili kršenja ljudskih prava, i to u različitim oblastima društvenog života: na tržištu rada, u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, obrazovanju, medijima”.