Prikupljanje potpisa za REKOM / Foto: FoNet, Filip Stevanović

REKOM: Identifikovati posmrtne ostatke 4.000 ljudi i otkriti sudbinu 6.000 nestalih

Koalicija REKOM saopštila je da je u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije nestalo oko 10.000 ljudi i pozvala vlasti u balkanskim državama da bez odlaganja identifikuju više od 4.000 ekshumiranih posmrtnih ostataka i otkriju lokacije grobišta preostalih 6.000 osoba čije su sudbine još uvek nepoznate.

Kako se navodi, prema podacima Koalicije, najveći broj ljudi, oko 7.000, nestao je u ratovima u Bosni i Hercegovini i to 5.335 vojnika Armije BiH, Hrvatskog vijeća obrane i civila Srba i Muslimana, oko 1.655 vojnika Vojske Republike Srpske i srpskih civila. U saopštenju se dodaje da je u Hrvatskoj još uvek nepoznata sudbina oko 1.600 osoba vojnika Hrvatske vojske, vojske hrvatskih Srba, i civila, Hrvata i Srba, državljana Hrvatske. Državljana Srbije i Crne Gore, koji su nestali u ratovima od 1991. do 1995. ima još 97 i to dva vojnika mlađa od 18 godina, 47 pripadnika oružanih snaga SRJ, od 31 do 50 godina, 30 od 19 do 30 godina i 18 starijih od 51 godine. Kada je reč o oružanom sukobu na Kosovu, ima još 1.891 nestala osoba, s tim da su posmrtni ostaci 400 osoba ekshumirani širom Kosova, ali još nisu identifikovani, zbog pogrešnih identifikacija odmah posle rata i nevoljnosti porodica koje su sahranile svoje žrtve da ponovo daju krv, navodi se u saopštenju. Među nestalima, 1.121 osoba je albanske nacionalnosti, 451 srpske/crnogorske nacionalnosti i 119 romske ili bošnjačke nacionalnosti. “Zabrinjavajući podatak je da je 15 nestalih Albanaca, troje Srba i četvoro Roma mlađe od 15 godina”, navodi se u saopštenju.

Inače, u maju je ponovo pokrenet proces prikupljanja potpisa podrške osnivanju REKOM-a, jer su inicijatori, kako je istaknuto, “shvatili da više ne postoji nikakvo razumevanje za suočavanje s prošlošću, i da se ovo pitanje, koje je vrlo važno za budućnost regiona, stavlja pod tepih“. Nataša Kandić, u ime osnivača inicijative,  izjavila je da su lideri zemalja sa prostora bivše Jugoslavije odustali od suočavanja sa prošlošću, dok EU, s druge strane, “još uvek nema razrađenu podršku tranzicionoj pravdi”.