Rasim Ljajić / Foto: FoNet, Zoran Mrđa

Ministri trgovine iz regiona danas o merama Hrvatske

Ministri trgovine Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Srbije razmotriće na današnjem sastanku u Sarajevu zajednički odgovor na odluku Hrvatske da uvede vancarinske barijere za uvoz poljoprivrednih proizvoda.

Ministar trgovine Srbije Rasim Ljajić istakao je da se nada da će Hrvatska povući odluku, jer je u suprotnom neizbežno uvođenje kontramera. I susedne zemlje iščekuju sličan scenario, ali i reakciju Brisela zbog kršenja SSP-a. “Ovo je apsolutno u ekonomskom smislu protekcionistička mera, u političkom smislu ovo je populistička mera”, kazao je Ljajić, napominjući da je sada “lopta u dvorištu Zagreba”. A ministar poljoprivrede Hrvatske Tomislav Tolušić izjavio je juče da se mera te zemlje odnosi na ukupno 168 zemalja, a ne samo na države u okruženju i dodao da je spreman na razgovor. “Ni u kom slučaju nije bila intencija nanošenje štete susednim zemljama. Žao mi je ako se to ispolitizovalo, to definitivno tako nije trebalo biti”, rekao je Tolušić za N1.On je ocenio i da ne postoje razlozi za uvođenje protivmera. “Po meni, ne postoje razlozi za protivmere koje je uvela Srbija, ali dobro, očekujem da ćemo sesti sa ministrima iz susednih zemalja kroz nedelju ili dve i da ćemo videti tačno u čemu je problem”, rekao je Tolušić, ističući da je Hrvatska do sada samo dobila prigovor Srbije. Inače, ministar poljoprivrede Branislav Nedimović rekao je da Srbija sprovodi svoje mere u cilju zaštite države. “Dok ne promene svoju odluku o uvećanim nametima za srpsko voće i povrće, nema razgovora”, rekao je Nedimović za “Blic”. Prema saznanjima tog lista, Srbija je od petka, pored voća i povrća, rigoroznim kontrolama podvrgla i sve druge proizvode iz Hrvatske, a procedura laboratorijskog ispitivanja traje 30 dana.

Podsetimo, Hrvatska je nedavno usvojila mere kojima je proširila spisak voća i povrća koje mora da prođe fitosanitarni nadzor na granici, i uz to 22 puta povećala takse pri uvozu ovih proizvoda iz zemalja koje nisu članice EU. Tako se taksa umesto dosadašnjih 90 kuna (12 evra) sada naplaćuje 2.000 (270 evra).