Fiskalni savet / Foto: FoNet/Zoran Mrđa

Problemi sa finansiranjem lokala

Nakon pet godina, Paraćin je morao da se zaduži kod komercijalnih banaka za finansiranje infrastrukturnih projekata, izjavio je predsednik opštine Paraćin Saša Paunović za N1. On navodi da su prihodi opštine za 30 odsto manji nego na početku ekonomske krize, kao i da iznosi koji stižu iz budžeta jednostavno nisu dovoljni da bi se rešili problemi građana.

Kako je krajem juna saopštio Fiskalni savet, loše upravljanje finansijama na lokalu „jedan je od najvećih problema javnih finansija Srbije“, a fiskalni problemi lokalne samouprave „ugrožavaju javne finansije zemlje“ i „koče privredni rast i smanjuju kvalitet života građana“. Fiskalni savet je tada saopštio da gradovi, opštine i lokalna javna preduzeća imaju dug od skoro milijardu evra, te da kasne sa plaćanjem više od 300 miliona evra dospelih dugova.

„Dodatni kanal kojim loše vođenje lokalnih finansija koči rast BDP-a je sistematski manjak investicija – godišnji nedostatak javnih investicija lokalne samouprave je oko 250 miliona evra. Ta sredstva se, umesto na potrebne investicije, odlivaju najvećim delom na pokrivanje gubitaka lokalnih javnih preduzeća, koja dobijaju ogromne subvencije od oko 200 miliona evra godišnje.“, pisao je Fiskalni savet.

Sa druge strane, N1 je preneo i izjavu novog ministra za državnu upravu i lokalnu samoupravu Branka Ružića – da je problem u suvišnim javnim preduzećima „sa nepotrebnim radnim mestima“ koja su služila za namirivanje partijskih interesa. Ipak, Ružić tvrdi da ministarstvo ne može da reši ove probleme bez „sistemskog pristupa čitave vlade“, i „poluga u ministarstvu finansija“, te da lokalne samouprave neće bankrotirati.

Podsetimo, u septembru prošle godine Saša Paunović izjavljivao je da je Paraćin pred teškom odlukom – da li da potroše desetak miliona evra na izgradnju hale za kompaniju „Delfi“ koja je htela da pokrene proizvodnju u ovom gradu, što bi značilo „da četiri godine ne treba da bude ne samo izgradnje ulica, kanalizacije, vodovoda, već ni krpljenja udarnih rupa, održavanja parkova i ulica. Grubo rečeno, reč je o sredstvima dovoljnim za tridesetogodišnju intenzivnu izgradnju ulica, ili za izgradnju skoro 60 školskih sportskih hala, te kanalizacionih sistema za 30 sela“, rekao je Paunović tada.

Zakon o finansiranju lokalne samouprave poslednji put je promenjen u oktobru 2016, čime su od 1. januara 2017. gradovima i opštinama smanjeni prihodi od poreza na zarade – što je predstavljalo smanjenje prihoda lokalnih samouprava do četiri odsto.